Konferencija „Doprinos udruga obrazovanju i razvoju zajednica”
Održana 18.04. 2023. u Zagrebu
Ovaj panel konferencije tematizirao je međusektorsku suradnju u području obrazovanja, odnosno suradnju organizacija civilnog društva i institucija u neformalnom obrazovanju.
Kao podloga za razgovor predstavljeni su rezultati istraživanja koji su objavljeni u obliku Smjernica za unaprjeđenje suradnje organizacija civilnog društva i jedinica lokalne i regionalne samouprave i Preporuka za unaprjeđenje suradnje organizacija civilnog društva i odgojno-obrazovnih ustanova koje je Kuća ljudskih prava Zagreb izradila u sklopu projekta SKOCKANO.
Moderatorica panela, Tina Đaković, koordinatorica Kuće ljudskih prava Zagreb istaknula je da se tijekom istraživanja suradnje udruga i jedinica lokalne uprave, koje je provedeno kroz fokus grupe i intervjue, pokazalo da JRLS-ovi prepoznaju rad udruga u području neformalnog obrazovanja, kao i važnost programa neformalnog obrazovanja za zajednicu, ali da postoji i određeno nepoznavanje spektra rada, načina rada i tema neformalnog obrazovanja koje organiziraju i provode udruge. Udruge kao probleme suradnje najčešće ističu nedostatak zajedničkog planiranja lokalnih programa podrške i lokalnih politika koje kao mjere koriste neformalno obrazovanje, nedostatak analize stvarnih potreba zajednice kao temelja planiranja, kao i općenito nedostatak dijaloga sa lokalnom upravom. Udruge također ističu i manjak financiranja neformalnih obrazovnih programa i upitnu održivost jednokratnih projektnih aktivnosti koje se iz lokalnih budžeta često financiraju u vrlo malim iznosima, iako takve aktivnosti ponekad mogu biti vrlo značajne za zajednicu. Stoga su izrađene Smjernice kako bi se uputilo na moguća poboljšanja ove suradnje.
Vezano uz suradnju škola i udruga, razumijevanje okvira, načina i uvjeta rada jednih i drugih, kao i informiranje roditelja, odgojno obrazovnih djelatnika/ica, ravnatelja/ica i učenika/ica o programima udruga i njihovom doprinosu zajednici, ključni su za bolju suradnju. Preporuke donose neke vrlo konkretne korake za poboljšanje okruženja i kvalitete suradnje škola i udruga u susretanju formalnog i neformalnog odgoja i obrazovanja.
Panelistica Andreja Burić, viša savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje predstavila je načine suradnji Agencije i udruga, a koji se trenutno ostvaruju prvenstveno kroz sudjelovanje udruga na stručnim skupovima i usavršavanjima. Naglasila je da je dodana vrijednost rada udruga to što da imaju ekspertizu u područjima kojima se Agencija ne može toliko baviti u dubinu. Osim sadržajne ekspertize, gđa. Burić spomenula je kako se naglasak u radu udruga u području obrazovanja stavlja i na načine rada i metode, a ne samo na sadržaj, što je vrijedno pri razvijanju kompetencija i nastavnika/ica i učenika/ica. Osvrnula se i na pitanje procjene kvalitete programa neformalnog obrazovanja – viši savjetnici na procjenu kvalitete dobivaju projekte/aktivnosti ili istraživanja koje bi udruge voljele provoditi u školi i često te procjene moraju donositi temeljem šture dokumentacije. Ukoliko dobiju manjkavu dokumentaciju, daju i negativna mišljenja za provođenje, ali ta mišljenja na kraju odobrava Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Na taj način AZOO procjenjuje aktivnosti vezane za učenike, ne i za stručna usavršavanja nastavnica. ‘Pravilnik o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima’ omogućuje da se nastavnicima i stručnim suradnicima vrednuju i rad s udrugama, stručna usavršavanja koja provode udruge i projekte u suradnji s udrugama. AZOO nema kriterije za procjenu kvalitete ovakvih suradnji, odnosno projekata i programa, a na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja objavljene su Smjernice za projekte udruga koji se provode u odgojno obrazovnim ustanovama, koje mogu bit korisne kao smjernice za kvalitetu rada udruga i škola.
Dinka Kavalir, ravnateljica Ekonomske i turističke škole Daruvar predstavila je rad svoje škole koja broji oko 330 učenika/ca i njihovu intenzivnu i dugogodišnju suradnju s udrugama. Vizija ove škole su učenici kao aktivni, zdravi i sretni ljudi, a to se ne može ostvariti samo kroz nastavu. Učenici škole su tako aktivni u radu škole kroz Vijeće učenika, mnoge kompetencije grade i kroz Erasmus+ i slične projekte. Škola ima strukturirane timove nastavnika/ica koji se bave različitim dodatnim zadacima – Erasmus+ projektima, školskom zadrugom, klubom volontera i sl., što olakšava rad. Dugoročna suradnja s udrugama je poželjna, jer omogućuje da se što više učenika/ica uključi u različite aktivnosti. Također je važno da ta suradnja bude sustavna i održiva, da projekti nisu jednokratne aktivnosti, već da su dugoročniji, a također je važno te suradnje i evaluirati, primjerice, u samovrednovanje o kvaliteti škole uključiti i parametar rada škole s udrugama.
Tamara Damijanić iz Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Pazina okupljenima je predstavila perspektivu lokalne samouprave. Rad udruga podržavaju kroz procese sufinanciranja projekata, ali i aktivnosti jačanja kapaciteta, kroz primjerice radionice o pisanju projekata ili radionice uoči prijava natječaja. Vezano uz natječaje za financiranje, prepoznata je važnost financiranja programa koje provode udruge, pa se želi uvesti trogodišnje programe financijske podrške za udruge. Kao primjer dobre suradnje u zajedničkom planiranju i otvaranju dijaloga, navodi uređenje dijela bivše vojarne u Pazinu u prostor od društvene važnosti koji se odvijao 2012., a udruge su se tad aktivno uključile u dizajn i osmišljavanje prostora. Također, Pazin od 2014. radi na participativnom budžetu, građani su aktivno uključeni u donošenje gradskog proračuna. Trenutno razvijaju lokalni program za mlade 2023. – 2027. u koji su uključeni različiti dionici čime imaju direktan uvid u potrebe udruga, mladih i drugih. Građane u svoj rad uključuju na različite načine – nekad kroz fokus grupe s važnim dionicima, sastanke, rasprave po mjesnim odborima, s idejom da je građane ključno u procese uključiti što ranije i u cilju izgradnje odnosa povjerenja i suradništva.
Greta Grakalić Rački iz SOS Rijeka – centra za nenasilje i ljudska prava kratko je predstavila svoju organizaciju i navela kako od 2014. aktivno surađuju s mladima u preventivnim programima. Svake godine javlja im se sve veći broj škola, kvaliteta rada je prepoznata, ali pitanje je održivosti programa zbog kratkoročnog projektnog financiranja. Pomaže im odlična suradnja s drugim udrugama u Rijeci s kojima često u ovim temama zajedno rade. Kao primjer dobre prakse međusektorske suradnje navodi kolegij ‘Rod, seksualnost, identiteti – od opresije do ravnopravnosti’ koji provode u suradnji s Odsjekom za kulturalne studije Sveučilišta u Rijeci. Ovo je prvi kolegij u Hrvatskoj koji kroz metodu društveno korisnog učenja omogućuje studentima/icama upoznavanje s temama ljudskih prava, LGBTIQ tematike, rodne ravnopravnosti, rodno uvjetovanog nasilja i sl.
Panelistice su upitane da daju svoje završne preporuke u kontekstu međusektorske suradnje.
Greta Grakalić spomenula je da SOS Rijeka trenutno u sklopu Erasmus+ projekta ‘Ambasadori nenasilja’ razvija s mladima smjernice o tome kako kvalitetno surađivati na zajedničkim aktivnostima udruga i škola. Iz perspektive Grada Pazina važno je olakšati udrugama administraciju projekata i u načinu evaluiranja rada udruga prepoznavati kvalitetu provedenih aktivnosti i na to staviti naglasak kod natječaja za financiranje. Dinka Kavalir osvrnula se na mogućnost dodjeljivanja dodatnih bodova srednjoškolcima koji se aktivno angažiraju u različitim projektima i aktivnostima, a ponavlja i mogućnost uvođenja kriterija suradnje škola s udrugama u proces samovrednovanja škola. Iz Agencije za znanost i obrazovanje smatraju da je ključno u središte rada staviti učenike, te aktivnosti i sadržaje koje u školu donose udruge dobro uvezivati s ishodima predmetnih kurikuluma ovisno o dobi učenika – važno je dakle više surađivati i raditi interdisciplinarno imajući uvijek na umu dobrobit učenika/ica.